HRVATSKE ZVIJEZDE SVJETSKIH OPERNIH POZORNICA

Kapitalna monografija Hrvatske zvijezde svjetskih opernih pozornica autorice Marije Barbieri na 332 stranice velikoga formata obrađuje karijere znamenitih hrvatskih opernih pjevača na svjetskim opernim pozornicama, od milanske Scale, Verone, Metropolitana, bečke Dvorske i Državne opere, londonskog Covent Gardena, Opere u Münchenu i drugih. U monografiji je obrađeno 40 izvođača kroz 2 stoljeća (19. i 20.) uz poseban naglasak na velikanima hrvatske opere 20. stoljeća koji nemaju svoju monografiju, a to su prije svega Zinka Kunc Milanov, Dragica Martinis, Sena Jurinac i Tino Pattiera. Monografija sadrži detaljan opis karijera izvođača, njihovih postignuća i uspjeha te bitnih informacija o repertoaru, nagradama i značenju za hrvatsku kulturu. Djelo je bogato ilustrirano fotografijama te uz tekstove o opernim pjevačima sadrži i povijesne kontekstualne uvode kako bi se čitateljima približio kontekst djelovanja pjevača u pojedinim razdobljima, iscrpno kazalo imena, veliku tablicu s popisom svih skladatelja, njihovih djela i uloga u kojima su obrađeni pjevači nastupali, sa svim varijacijama naziva koji su se kroz dva stoljeća upotrebljavali te iscrpan popis literature korištene prilikom izrade djela. Monografija je opremljena velikim brojem arhivskih fotografija iz nacionalnih povijesnih arhiva, arhiva autorice i nakladnika te arhiva raznih europskih povijesnih muzeja. Prigodom grafičkog oblikovanja koristile su se najmodernije metode obrade fotografija kako bi se minijaturne fotografije mogle po prvi put koristiti u tisku velikoga formata, upotrebom AI-alata za povećanje i obradu fotografija, uz zadržavanje izvorne autentičnosti materijala.

U ovoj iscrpnoj stručnoj monografiji obrađene su karijere sljedećih opernih velikana: Franjo Stazić, Matilda Marlov, Ilma de Murska, Matilda Malinger, Ema Vizjak, Irma Trputec-Terėe, Josip Kašman, Milka Trnina, Blaženka Krnic, Giovanni Scarneo, Josie von Petru, Gabrijela Horvat, Nikola Zec, Marko Vušković, Mira Korošec, Milena Šugh-Štefanac, Anka Horvat-Gottlieb, Vika Engel-Mošinsky, Vera Schwarz, Tino Pattiera, Ljubica Oblak-Strozzi, Josip Rijavec, Ančica Mitrović, Pavao Marion Vlahović, Zinka Kunc Milanov, Piero Pierotić, Josip Gostič, Marko Aaron Rothmüller, Đurđa Milinković, Gjurgja Halper-Leppée, Marijana Radev, Tomislav Neralić, Sena Jurinac, Dragica Martinic, Sonja Šagovac, Vladimir Ruždjak, Nada Puttar-Gold, Biserka Cvejić, Božena Ruk-Fočić, Tugomir Franc, Ljiljana Molnar-Talajić, Ruža Pospiš-Baldani, Dunja Vejzović.

O autorici: Marija Barbieri rođena je 1939. u Splitu, u kojem je završila Klasičnu gimnaziju. Diplomirala je germanistiku – engleski i talijanski – na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1963. radila je kao vanjska suradnica, a od 1964. do 1992. u stalnom radnom odnosu kao urednica, zatim komentatorica, u Redakciji ozbiljne glazbe Radio Zagreba, danas Hrvatskoga radija, na kojemu i danas surađuje. Autorica je ciklusa Operni solisti, U svijetu opere, Operna večer i Život glazbe s opernom tematikom, povremeno s temom Književnost i opera, te prve kontaktne emisije ozbiljne glazbe na Hrvatskome radiju Nedjeljom u operi, u sklopu koje je priredila nekoliko javnih emisija na kojima je predstavljala mlade pjevače, od kojih su neki postali stupovi hrvatske operne reprodukcije. Uređuje i vodi Izravne operne prijenose u sklopu EBU-a (Europske radijske unije) i iz Metropolitana. Priredila je prvi izravni operni prijenos – Vatroslav Lisinski Porin – HRT-a u EBU-u. Dobitnica je triju prvih nagrada na natjecanjima za najbolju glazbenu emisiju nekadašnjega JRT-a (Jugoslavenske radio-televizije): 1972., 1975. i 1976. te Nagrade tadašnjega Radio Zagreba 1979. godine. Za Hrvatsku televiziju pripremila je i vodila cikluse Hrvatsko operno stvaralaštvo i Hrvatski operni pjevači te portrete nekoliko hrvatskih opernih umjetnika. Pripremila je i vodila tri televizijske emisije o Gioachinu Rossiniju u povodu 200. obljetnice njegova rođenja 1992. godine. Za Hrvatski radio pokrenula je i vodila snimanja nekoliko hrvatskih opera: Ljubav i zloba, Porin, Nikola Šubić Zrinjski, Rudari, Mislav, Ero s onoga svijeta, Adelova pjesma te Verdijeva Krabuljnog plesa, kao i arija u izvedbi hrvatskih opernih umjetnika.

Urednica je i(li) autorica tekstova na nosačima zvuka (LP i CD) dvadesetak hrvatskih opernih pjevača i drugih sadržaja. Za CD Dunja Vejzović u Zagrebu 2003. dobila je diskografsku nagradu Porin. Stalna je suradnica u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, gdje piše za Hrvatski biografski leksikon i Hrvatsku enciklopediju. Pisala je za Vjesnik, Slobodnu Dalmaciju i Vijenac, a sad piše za prve online novine u Hrvatskoj www.kulisa.eu (sada klasika.hr i opera.hr). Surađivala je u Leksikonu jugoslavenske muzike. Autorica je knjiga Hrvatski operni pjevači 1846 – 1918, monografije Josip Gostič, u suradnji s Marjanom Mrak; Lisinski 30 – Palača za novo stoljeće; Bugarski pjevači na hrvatskim opernim scenama od 1920. do 2006.; Mirella Toić; Nada Tončić; Cynthia Hansell-Bakić – Vissi d’ arte, vissi d’ amore; Josip Križaj – Umjetnik ispred svojega vremena, za koju je dobila godišnju Nagradu Dragan Plamenac za 2017. godinu, potom Marko Vušković – Supetranin svjetskoga glasa / Golden voice from Supetar. Koautorica je Documenta. Dunja Vejzović, Milka Ternina and the Royal Opera House; Josip Rijavec, slovenski tenorist mednarodnega slovesa, Slovenski umjetnici na hrvatskim pozornicama, Milka Trnina 150 godina te autorica Leksikona hrvatskih opernih pjevača – 1. – 9. knjiga objavljenog na Opera.hr.

Autorica je nekoliko separata i referata na simpozijima, tekstova za programske knjižice opernih predstava HNK-a u Zagrebu i HNK-a Ivana pl. Zajca u Rijeci te opernih izvedaba u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Autorica je nekoliko izložaba: Verdi u zagrebačkoj Operi i o nekoliko hrvatskih opernih pjevača, dviju mini monografija te povjestica za HNK u Zagrebu, programskih knjižica i monografije ciklusa Sfumato HRT-a, kao i programskih knjižica za ciklus Metropolitan u Lisinskom Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Članica je Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatskog muzikološkog društva. Dobitnica je godišnje „Nagrade Dragan Plamenac“ za 2017. za objavljenu knjigu Josip Križaj. Umjetnik ispred svojega vremena te godišnje nagrade HDS “Josip Andreis” 2022. za iznimne domete u muzikologiji ili glazbenoj publicistici za sveukupni autorski rad, uključujući monografiju Naša Ivanka Boljkovac i Leksikon hrvatskih opernih pjevača.

Knjiga je tiskana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Zagreba i Zaklade HAZU