U utorak, 9. lipnja 2026. godine, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića održana je promocija monografije Hrvatska književnost, film i televizija autora doc. dr. sc. Zlatka Vidačkovića, prof. dr. sc. Ive Rosanda Žigo i Katarine Marić, objavljene u izdanju Umjetničke organizacije Metropolis i Sveučilišta Sjever.
Uz autora Zlatka Vidačkovića, knjigu su predstavili prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović te urednik izdanja Željko Anzulović. Riječ je o monografiji koja nastavlja istraživački rad započet knjigom Hrvatski film u 21. stoljeću iz 2023. godine, ali se ovoga puta usredotočuje na ekranizacije književnosti, a obrađuje i televizijski film i serije te nezavisnu filmsku produkciju.
Vidačković je na predstavljanju istaknuo kako knjiga polazi od važne spoznaje da se osam od deset najgledanijih hrvatskih filmova prve četvrtine 21. stoljeća temelji na književnim predlošcima, premda ekranizacije čine četvrtinu ukupne domaće filmske produkcije. Monografija posebnu pozornost posvećuje odnosu književnog teksta i njegove filmske interpretacije.
Pavlović je istaknula trajnu privlačnost književnosti za hrvatski film i govorila o izazovima ekranizacija kanonskih djela, njihovoj aktualnosti i potrebi za dodatnim posezanjem za hrvatskom književnom baštinom, u kontekstu suvremene hrvatske književnosti kao oslonca hrvatske kinematografije.
Anzulović je predstavio uredničku koncepciju knjige, predstavio nakladničke planove Umjetničke organizacije Metropolis, najavio nove monografije iz različitih područja izvedbenih umjetnosti te nastavak istraživanja hrvatske kinematografije.
Prvi, ujedno i najopsežniji dio knjige, bavi se ekranizacijama hrvatske književnosti, s posebnim naglaskom na 54 ekranizacije nastale u 21. stoljeću (ukupno 64 u neovisnoj Hrvatskoj, uključujući dvije animirane). Kroz niz analiza filmova i njihovih književnih predložaka monografija pokazuje kako književni predlošci postaju polazište za različite autorske interpretacije i načine na koje film prevodi književni tekst u vlastiti vizualni i narativni sustav.
Drugi dio monografije posvećen je televizijskom filmu i ulozi Hrvatske radiotelevizije u razvoju nacionalne kinematografije. U tom se dijelu razmatra HRT-ova produkcijska i koprodukcijska uloga te činjenica da je televizijski film nekoć bio važan prostor filmskog izraza, dok je danas nestao iz hrvatske audiovizualne proizvodnje. Taj nestanak autori povezuju s promjenama medijske industrije, razvojem novih televizijskih formata i dominacijom serijskih sadržaja te streaming-platformi.
Treći tematski blok knjige obrađuje nezavisni film, koji se u hrvatskom kontekstu promatra kao produkcijska alternativa i estetski korektiv institucionalnom sustavu. Monografija pritom naglašava povijesnu važnost nezavisne produkcije za razvoj autorskih poetika, tematskih iskoraka i formalnih eksperimenata, ali i upozorava da je i taj model filmske proizvodnje u današnjim okolnostima gotovo nestao kao prepoznatljiva praksa.
Promocija u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića bila je prilika da se monografija predstavi ne samo kao stručno i znanstveno izdanje, nego i kao važan doprinos razumijevanju hrvatske filmske kulture u 21. stoljeću. Knjiga otvara prostor za daljnje rasprave o odnosu književnosti, filma i televizije, ali i o produkcijskim modelima koji su oblikovali suvremenu hrvatsku kinematografiju.
Monografija Hrvatska književnost, film i televizija objavljena je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Hrvatskog audiovizualnog centra.
